PLANINA PROMINA

Promina - Planina s tisuću lica

Opasana cestovnim prstenom Drniš - Siverić - Knin - Oklaj - Drniš, dok joj jugoistočnim podnožjem prolazi željeznička pruga Zagreb – Split, relativno nedalekim pristupom na auto-put A1, Promina je prometno pristupačna planina. Ljudi iz ovih krajeva su odavno otkrili ljepote ove planine, koja je i prije osnivanja planinarskog društva u Drnišu, privlačila mnoge zaljubljenike prirode.

Postanak

Posebnost planine Promine možemo gledati kroz njeno nastajanje tijekom doba eocena kada se formirao ovaj dio Zemlje. Prapovijesna mora i rijeke donijeli su velike količine mulja, zemlje i stijenja iz unutrašnjosti koje se formiralo u planinu Prominu kakvu poznajemo danas. Upravo to je objašnjenje zašto je usamljena poput otoka na čvrstom vapnenačkom tlu. Njena posebnost ili možemo reći različitost od Dinarskog lanca koji se proteže sjevernim dijelom županije i same planine Dinare je bogatstvo i ljepota kojima se ističe.

Prirodna bogatstva

Fosili i pradavni ostaci koje nalazimo otkrivaju njen postanak i razvoj njezine kore. Brojni stručnjaci već iz razdoblja Austrougarske bili su opčinjeni Prominom te su objasnili posebnost njenih naslaga pojmom „Prominske naslage“. One su geomorfološki fenomen koji je lokalno poznat te se ne može naći nigdje u svijetu.  Dobar dio tih naslaga drži veliku količinu vode živom. Postoje stoga mnogi izvori pitke vode na ovoj maloj planini. Potrebno je samo šetati da bi vidjeli Zvijezdu, Mijalovac, Bunarić, Malo točilo, Veliko točilo (koje je napajalo sela u podnožju pitkom vodom pomoću provizorno izrađenog lokalnog vodovoda), Bukovac, Lipovac, Stipino vrilo i još mnoge izvore koji samozatajno izbijaju i daju ljudima ono najbolje od planine – bistru planinsku vodu.

Njena geološka razvedenost privukla je i industrijalce koji su rano otkrili da su dijelovi Promine ispunjeni rudnim bogatstvima, posebice mrkim ugljenom. Razvoj događaja koji je slijedio bilo je otvaranje rudnika na više lokacija sa sjedištem u Siveriću. Električna struja i željeznica bili su slijedeći koraci koji su, među prvima u tadašnjoj zemlji, doveli modernizaciju u podnožje Promine i promijenili njen izgled u toj mikro sredini. Boksit je još jedan mineral koji je dugo eksploatiran iz Promine. Radi površinskih kopova eksploatacija boksita je umjetno, trajno promijenila lice Promine tako da sada možete prošetati kraj dubokih iskopina ovoga crvenkastog minerala.

Flora i fauna

Flora koja dominira Prominom najmanje je reći čudesna. Prekrivena sa par vrsta hrasta od kojih je najzastupljeniji medunac i cer, Promina miriše na svakom koraku zbog majčine dušice, smilja, kadulje te svih ostalih trava koje je prekrivaju. I endemična i strogo zaštićena vrsta Gospina papučica našla je svoje mjesto u planinskom pojasu Promine. Teško je zaboraviti činjenicu da je velika površina šume crnog i primorskog bora trajno nestala u velikom šumskom požaru 2017. godine.

Fauna je također u najmanju ruku neobična i zanimljiva. Ponad glave često će vam preletjeti pokoja jarebica i bena ako ih preplašite u travi  dok ćete malo duže moći uživati u opuštenom letu orla zmijara ili ako imate sreće i surog orla. Sokoli su česti  letači ove ljepotice. Poskoci, smuk, bjelouške, zelembaći i prominske gušterice vješto će izbjeći svaki vaš pokret stazom. Od većih zvijeri i životinja osim jazavca, kune i zeca spomenuti ćemo da na Promini obitavaju vuk, lisica, čagalj, divokoza, rijetko medvjed i pokoja srna.  Sve to čini ovaj ekosustav jedinstvenim.

Položaj i osobitosti

Promina je prošarana vododerinama koje u nekim svojim dijelovima formiraju potoke od kojih je važno istaknuti Driskoč koji za punog vodotoka pokaže raskoš svoja dva slapišta. Jednog 500 metara niže od Planinarskog doma i drugog iznad zaseoka Aralice.

Svim nabrojanim izvorima, rudnim bogatstvima, fosilnim ostacima, borovim i hrastovim šumama, atraktivnim gromačama, vododerinama  te kamenim ogradama  na uskom i kratkom terenu čine ovu planinu nezaobilaznim poligonom za sve vrste „outdoor“ sportova. Od 2013. godine kada Planinarsko društvo Promina organizira prvu trail utrku i otvara vrata trkačima, a kasnije  slijedom događaja i biciklistima, na Promini je prisutno sve više izletnika i posjetitelja sa svih strana Hrvatske. Uvjerivši se da je raznolika i posebna sve više ljudi prihvaća našu internu frazu da je Promina „planina sa tisuću lica“.

Pitoma i pristupna omeđena je makadamskim putevima i stazama, a iz svakog zaseoka koji je naginjao Promini kao izvoru prirodnih dobara i vode postoji stari put ili staza. Na samom izlazu iz Drniša cestom prema Oklaju (nakon otprilike 700 m, na desno)  počinje uska asfaltna traka do sela Lišnjak (oko 4 km), a potom vrlo prohodan makadamski put do planinarske kuće od koje se nastavlja i izvija do samog vrha na 1149 m nadmorske visine.

Bitno je spomenuti njen položaj u županiji. Promina se nalazi sjeverno od Drniša, u samom središtu kopnenog dijela Šibensko-Kninske županije, 30-tak km cestovne udaljenosti od mora i isto tako od granice sa Bosnom na sjeveru. Ova mala, osamljena planina, što se poput otoka izdiže između rijeke Krke i Petrova Polja u dužini od 10-ak km s najvišim vrhom Čavnovka od 1149 mnv, je idealno pozicionirana između dva najveća prirodna aduta ŠKŽ, najvišeg vrha Hrvatske i sinjeg mora. Svakim danom, prvenstveno zahvaljujući nesebičnom angažmanu članova PD Promina, postaje prvi izbor za vikend šetnje, vožnje biciklom i trčanje u prirodi.